U skladu sa svojim odrednicama unapređenja poljoprivredne proizvodnje i korištenja suvremenih tehnoloških rješenja u ratarstvu, Belje je danas predstavilo varijabilnu normu sjetve te sjetvu kukuruza u dvorede kako bi povećali prinose i kvalitetu kukuruza.
Varijabilna norma sjetve odnosno sjetva promjenjivog broja biljaka po jedinici površine izvedena je s novom generacijom Horsch sijačica pod nazivom Maestro. Upravo zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i vodećoj poziciji u segmentu konzervacije tla, sjetve i zaštite bilja ovaj je njemački proizvođač proizveo sijačicu koja sije 16 redova kukuruza i to pri velikim brzinama što donosi 3 i pol puta veće učinke sjetve. Maestro dnevno zasije 150-200 hektara kukuruza i pri tome uvažava promjenjive teksturne osobine tla, na pijescima manje, a na težim tlima više biljaka po jedinici površine. Karta s definiranim promjenjivim količinama po hektaru rezultat je višegodišnjeg praćenja pojedine ratarske površine i njenog snimanja sa zemlje i iz zraka.
„U sjetvi je korištena i mogućnost promjenjivog tlaka po ulagačima i njegovo prilagođavanje sukladno vrsti tla čime se dobiva uravnotežena dubina sjetve i omogućuje bolji razvoj korijena biljke. Posebnost današnje sjetve u Belju je i polaganje predsjetvene prihrane uz sjetvenu brazdicu čime smo dodatno smanjili korištenje gnojiva“ istaknuo je Krešimir Grgić, direktor PC Ratarstva u Belju.
Paralelno s varijabilnom sjetvom u Belju je danas započela i dvoredna sjetva kukuruza (tzv. twin row sjetva) koju također karakterizira prilagodba različitim tipovima tla. Ovakav tip sjetve u SAD-u je već počeo davati povećane prinose pa svjetsko znanje i iskustvo primjenjujemo i u Belju. Sijanje u dvorede povećava ukupni broj biljaka po jedinici površine, ali ih stavlja i u optimalniji raspored kako biljke ne bi zasjenjivale jedna drugu i kako bi bolje iskorištavale sunčevu svjetlost. „Ova tehnologija je primjerena u situacijama kada potencijal prinosa biljke nije ugrožen s raspoloživim količinama vode. U dunavskom ritu imamo visoku razinu podzemne vode i glineno tlo koje duže zadržava vodu pa smo iz tog razloga odabrali navedenu tehnologiju, koja omogućuje povećanje prinosa kukuruza od 10 do 30%“ pojasnio je Krešimir Grgić.