U Muzeju Slavonije u Osijeku održan je drugi po redu Zlatni dan graševine u organizaciji Vina Belje
Drugu godinu za redom Vina Belje su obilježila završetak berbe graševine, najvažnije hrvatske vinske sorte. Ova sorta srednje Europe uzgaja se i u susjednim državama, ali u znatno manjem obimu. Britanski autori predvođeni glasovitom Jancis Robinson smatraju da bi zavičaj graševine mogla biti upravo vinogradarska regija hrvatskoga Podunavlja u kojoj Vina Belje imaju 650 hektara vinograda u kojima dominira graševina. Steven Spurier, urednik Decantera i organizator poznate Pariške vinske presude, prilikom svog prošlogodišnjeg gostovanja na Zlatnom danu graševine istaknuo je da su Vina Belje benchmark za graševine u svijetu. Značaj i kontinuitet kvalitete graševine Belja potvrdila su i odličja s ovogodišnjih najvažnijih svjetskih ocjenjivanja vina. Na londonskom Decanteru osvojen je regionalni trofej i zlatna medalja, a na ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj osim graševine su zablistali i frankovka i merlot.
Zvijezde drugog po redu Zlatnog dana graševine bile su graševine iz berbe 2013. koje su za ovu priliku predstavljali njihovi kreatori, enolozi Belja. Uz obilježavanje završetka ovogodišnje berbe i kušanje odabranih vina svi gosti imali su prilike obići i izložbu Priča o Belju koja je postavljena u Muzeju Slavonije u Osijeku kao zajednički projekt suradnje Muzeja Slavonije, Ministarstva kulture Konzervatorskog odjela Osijek, Državnog arhiva u Osijeku i Belja. Izložba je prikaz tri stoljeća povijesti i tradicije jedne od najvećih poljoprivrednih kompanija na ovim prostorima, čiji su važan segment vinogradarstvo i vinarstvo i to od 1697. pa sve do danas.